Mudre izreke

^1:1 Ovo su mudre izreke Salomona, Davidovog sina i kralja Izraela.

^1:2 Izreke služe da osoba primi mudrost i pouku, da razumije duboke misli,

^1:3 da nauči ispravno se ponašati, da bude dobra, pravedna i poštena.

^1:4 One daju oštroumnost neiskusnima, znanje i promišljenost mladima.

^1:5 Neka mudri slušaju i još više nauče i neka razumni budu vođeni

^1:6 da bi razumjeli mudre izreke i usporedbe, riječi mudrih ljudi i njihove zagonetke.

^1:7 Rast u znanju počinje strahopoštovanjem prema BOGU, a glupani preziru mudrost i odgoj.

^1:8 Sine, slušaj očeve upute i ne odbacuj majčine pouke.

^1:9 One te krase kao vijenac na glavi i kao ogrlica oko vrata.

^1:10 Sine, ako te zločinci mame, nemoj pristati!

^1:11 Možda će ti reći: »Pođi s nama! Uzet ćemo nekome život, zaskočit ćemo nedužne iz zabave.

^1:12 Progutat ćemo ih cijele, kao što grob guta mrtve.

^1:13 Naći ćemo svakakvo blago i kuće si napuniti plijenom.

^1:14 Pridruži nam se, i dijelit ćemo dobit.«

^1:15 Sine, nemoj s njima ići, nemoj na njihove staze kročiti,

^1:16 jer srljaju u zlo, žure proliti krv.

^1:17 I ptice će izbjeći zamku vide li te da je postavljaš.

^1:18 No oni se love u vlastitu zamku; vrebaju druge, a upropaste sebe!

^1:19 Takva je sudbina svih pohlepnika; nepošten dobitak košta ih života!

^1:20 Mudrost glasno zove na ulici, po trgovima diže svoj glas,

^1:21 na prometnim križanjima viče, pred gradskim vratima govori:

^1:22 »Dokle ćete, ludi, ludost voljeti? Dokle ćete, rugaoci, u ruganju uživati? Dokle ćete, oholi, znanje mrziti?

^1:23 Prihvatite moju opomenu, otvorit ću vam svoje srce i reći vam sve što znam.

^1:24 Zvala sam, niste se odazvali, pružala sam ruku, niste je prihvatili.

^1:25 Niste se obazirali na moje savjete, niste prihvatili moje opomene.

^1:26 Zato ću se smijati vašoj nesreći, rugati se kad vas obuzme strah,

^1:27 kad nevolja navali kao oluja, kad nesreća dođe kao vihor, kad vas snađe patnja i tjeskoba.

^1:28 Tada će me zvati, ali se neću odazvati; tražit će me, ali me neće naći.

^1:29 To je zato što su mrzili znanje i odbacili strahopoštovanje prema BOGU.

^1:30 Nisu htjeli prihvatiti moje savjete i prezirali su moje prijekore.

^1:31 Zato će dobiti što su zaslužili, u vlastite spletke će se uloviti.

^1:32 Jer, zastranjivanje ubija lude, a nemar uništava nerazumne.

^1:33 A tko mene sluša, živjet će u miru i sigurnosti, ni od čega neće strahovati.«

^2:1 Sine, prihvati moje riječi i čuvaj kao blago moje zapovijedi.

^2:2 Pažljivo slušaj mudrost i usmjeri srce prema razumu.

^2:3 Da, moli za spoznaju i vapi za razumijevanjem.

^2:4 Traži mudrost kao srebro i kao skriveno blago.

^2:5 Tako ćeš steći strahopoštovanje prema BOGU, tako ćeš upoznati Boga.

^2:6 Jer, BOG je taj koji daje mudrost, iz njegovih usta dolaze znanje i razumijevanje.

^2:7 Pripremio je uspjeh za pravedne, štiti one koji žive besprijekorno.

^2:8 On pazi da se vrši pravda i bdije nad svojim vjernima.

^2:9 Tako ćeš shvatiti što je ispravno, što je pravedno i pošteno. I znat ćeš kako postupati.

^2:10 Jer, mudrost će ti ispuniti srce, a znanje usrećiti dušu.

^2:11 Promišljenost će na tebe paziti, spoznaja nad tobom stražariti.

^2:12 One će te spasiti od zla, od ljudi dvoličnoga govora.

^2:13 Jer, oni napuštaju staze pravednosti da bi hodali mračnim putevima.

^2:14 Uživaju činiti zlo i vesele se opačini.

^2:15 Staze su im krive a putevi prijevarni.

^2:16 Mudrost će te spasiti od tuđe žene, od preljubnice čije su riječi laskave,

^2:17 koja ostavlja muža iz svoje mladosti i zaboravlja zavjet dan Bogu.

^2:18 Jer, njena kuća je put u smrt i staze joj vode u svijet mrtvih.

^2:19 Tko k njoj uđe, više se ne vraća, staze života više ne nalazi.

^2:20 Zato, idi stazama dobrih ljudi i drži se puteva pravednika.

^2:21 Jer, pravedni će živjeti u ovoj zemlji i besprijekorni će u njoj ostati.

^2:22 Opaki će biti uklonjeni i varalice iz nje izbačeni.

^3:1 Dijete, ne zaboravljaj što te učim, u srcu čuvaj moje zapovijedi,

^3:2 jer će ti dati dug život i donijeti blagostanje.

^3:3 Neka te ljubav i vjernost ne ostavljaju! Veži ih sebi oko vrata, upiši u svoje srce.

^3:4 Tako ćeš steći naklonost i dobro ime pred Bogom i pred ljudima.

^3:5 Vjeruj BOGU svim svojim srcem, ne oslanjaj se na vlastiti razum.

^3:6 Što god radiš, misli na njega, i on će te voditi pravim putevima.

^3:7 Ne umišljaj da si mudar, poštuj BOGA i kloni se zla.

^3:8 To će donijeti zdravlje tvome tijelu i snagu tvojim kostima.

^3:9 Časti BOGA svojim bogatstvom i prvinama svih svojih usjeva

^3:10 pa će ti spremišta biti puna žita i tvoje bačve mladoga vina.

^3:11 Dijete, prihvati BOŽJU stegu i ne posustani kad te ispravlja.

^3:12 Jer, BOG ispravlja koga voli, kao otac sina kojim se ponosi.

^3:13 Blago onima koji su našli mudrost i onima koji su stekli sposobnost.

^3:14 Ona je veća dobit nego srebro i veći prinos nego zlato.

^3:15 Od dragulja ona je dragocjenija. Što god posjedovao, nije joj ravno.

^3:16 Desnom rukom pruža ti dug život, a lijevom bogatstvo i čast.

^3:17 Vodit će te ugodnim putevima i stazama punim mira.

^3:18 Ona je stablo života onima koji je prigrle, sretni su oni koji je prihvate.

^3:19 BOG je s Mudrošću temelje zemlje položio, nebesa je sposobnošću postavio.

^3:20 Njegovim znanjem vode iz dubine naviru i oblaci puštaju kišu.

^3:21 Sine, čuvaj mudrost i spoznaju, ne puštaj ih s očiju.

^3:22 One će ti biti život i ukras na tvom vratu.

^3:23 Tada ćeš živjeti u sigurnosti i nećeš na putu posrtati.

^3:24 Kad legneš, nećeš se plašiti, kad zaspiš, slatko ćeš snivati.

^3:25 Ne boj se nenadane nesreće, ni oluje koja zahvaća opake

^3:26 jer BOG će biti tvoja sigurnost, on će te sačuvati od zamke.

^3:27 Ne uskraćuj dobro zaslužnima kad imaš mogućnost učiniti ga.

^3:28 Ne govori bližnjemu: »Idi! Sutra ću ti dati«, ako mu odmah možeš pomoći.

^3:29 Ne smišljaj zlo bližnjemu, koji kraj tebe živi i vjeruje ti.

^3:30 Ne prepiri se bezrazložno ako ti nije učinjeno zlo.

^3:31 Ne zavidi nasilnicima, ne postupaj kao oni,

^3:32 jer nepošteni su BOGU mrski, a pošteni su mu prijatelji.

^3:33 BOG proklinje kuću zloga, a dom pravednika blagoslivlja.

^3:34 Rugaocima se izruguje, a naklonjen je poniznima.

^3:35 Mudri će primiti čast, a nerazumni sramotu.

^4:1 Slušajte, djeco, očevu pouku, pazite da naučite ispravno razmišljati.

^4:2 Dobar nauk vam dajem, ne odbacujte moje učenje.

^4:3 Dok sam još bio očev dječarac i majčin sin jedinac,

^4:4 otac me ovako učio: »Prioni srcem uz moje riječi, slijedi moje upute i živi.

^4:5 Stekni mudrost, stekni razum! Ne zaboravi i ne zanemari riječi koje ti govorim.

^4:6 Ne ostavljaj mudrost, i ona će te čuvati. Voli je, i ona će na tebe paziti.

^4:7 Da bi postao mudar, traži mudrost, i svime što imaš stječi razboritost.

^4:8 Cijeni mudrost, i ona će te uzvisiti, prigrli je, i ona će ti donijeti čast.

^4:9 Stavit će ti lijep vijenac na glavu i darovat će ti prekrasnu krunu.«

^4:10 Slušaj me, sine, i prihvati moje riječi, pa će tvoj život dugo trajati.

^4:11 Poučio sam te putu mudrosti, vodio te ispravnim putevima.

^4:12 Kad hodaš, nećeš posrtati, kad trčiš, nećeš padati.

^4:13 Drži se pouke, ne puštaj je! Ona ti je život, čuvaj je!

^4:14 Ne idi stazom opakih i ne hodaj putem zlikovaca.

^4:15 Izbjegavaj ga, njime ne kroči, okreni se i svojim putem pođi.

^4:16 Jer, oni ne mogu zaspati dok zlo ne učine; nemaju sna dok nekoga ne unište.

^4:17 Zlodjelima se hrane kao kruhom, nasiljem se opijaju kao vinom.

^4:18 Put pravednika je kao zora — sve jače sja do punog dana.

^4:19 A put zlikovaca je kao duboka tama — ni ne znaju na što se spotiču.

^4:20 Sine, obrati pažnju na moje riječi, i pažljivo slušaj što ti govorim.

^4:21 Ne gubi ih iz vida nikada, sačuvaj ih usred svoga srca.

^4:22 Jer, život su onima koji ih nalaze i zdravlje cijelom njihovom tijelu.

^4:23 Iznad svega čuvaj svoje srce jer iz njega život izvire.

^4:24 Ukloni pokvarenost iz svojih usta i prijevare sa svojih usana.

^4:25 Očima gledaj ravno naprijed, upri pogled ispred sebe.

^4:26 Pazi da ideš pravim putem, pa ćeš u svemu biti ispravan.

^4:27 Ne skreći ni desno ni lijevo, pa ćeš izbjeći zlo.

^5:1 Sine, obrati pažnju na moju mudrost, poslušaj pažljivo što sam spoznao.

^5:2 Tako ćeš postupati promišljeno i usne će ti govoriti razborito.

^5:3 Raspuštena udana žena slatkorječiva je kao med, riječi su joj ugodne kao ulje,

^5:4 ali na kraju je gorka kao pelin i oštra kao dvosjekli mač.

^5:5 Noge joj silaze u smrt, koraci joj vode u grob.

^5:6 Ona ne ide putem života, zastranjuje, a da i ne zna.

^5:7 Poslušajte me sada, sinovi, ne zanemarite moje riječi.

^5:8 Držite se daleko od nje, ne prilazite vratima njene kuće.

^5:9 Ili ćete svoj ugled dati drugima i godine svog rada okrutnima.

^5:10 Drugi će se domoći vašeg imetka i vaš trud će otići u tuđu kuću.

^5:11 Na kraju života bolno ćete jecati, tijelo će vam se potrošiti.

^5:12 Reći ćete: »Zašto sam mrzio odgoj? Zašto sam prezirao prijekor?

^5:13 Nisam slušao svoje učitelje ni pazio na njihove upute.

^5:14 Brzo sam se upropastio naočigled cijele zajednice.«

^5:15 Pij vodu iz vlastitog spremišta, koja dolazi iz tvoga bunara.

^5:16 Zar da ti se izvori izlijevaju u javnosti i teku ulicama kao potoci?

^5:17 Neka budu samo tvoji, ne dijeli ih sa strancima.

^5:18 Neka ti je izvor blagoslovljen! Uživaj sa ženom svoje mladosti,

^5:19 ljupkom srnom, dražesnom košutom. Neka te njene grudi zadovolje, a njena ljubav uvijek opija.

^5:20 Sine, zašto da te zaludi tuđa žena? Zašto da grliš grudi žene koja nije tvoja?

^5:21 Jer, BOG vidi što čovjek čini i gleda ga kamo god da ide.

^5:22 Zli se ulove u vlastite prijestupe, mreža grijeha čvrsto ih veže.

^5:23 Pogibaju jer ne prihvaćaju stegu, zbog velike ludosti, oni propadaju.

^6:1 Sine, ako si nekome postao jamac, ako si dao ruku i obvezao se,

^6:2 tada si se vezao svojim riječima i ulovio svojim obećanjem;

^6:3 pao si u ruke drugoga. Sine, učini ovo i oslobodi se: idi i ponizi se pred njim, moli da te oslobodi duga.

^6:4 Ne daj sna svojim očima, ni odmora svojim kapcima.

^6:5 Izbavi se kao srna od lovca, kao ptica iz ptičareve zamke.

^6:6 Promatraj mrava, lijenčino, gledaj što radi i postani mudar.

^6:7 On nema zapovjednika, upravitelja, ni vladara,

^6:8 a ipak ljeti sprema hranu i u vrijeme žetve sakuplja za zimu.

^6:9 Dokle ćeš se izležavati, lijenčino? Kad li ćeš ustati iz kreveta?

^6:10 Još malo odspavaj, još malo odrijemaj, još malo prekriži ruke,

^6:11 i siromaštvo će te zaskočiti poput pljačkaša, a oskudica poput naoružanog čovjeka.

^6:12 Bezvrijedna i zla osoba naokolo luta i govori laži,

^6:13 namiguje očima, lupka nogama, signalizira prstima,

^6:14 iskvarenim umom smišlja zlo, stalno stvara neprilike.

^6:15 Zato će ga iznenada stići nesreća; u trenu će ga satrti, neće se oporaviti.

^6:16 Ima šest stvari koje BOG mrzi, zapravo, sedam koje mu se gade:

^6:17 ohol pogled, lažljiv jezik, ruke koje prolijevaju nevinu krv,

^6:18 srce koje smišlja zle planove, noge koje žure činiti zlo,

^6:19 svjedok koji lažno svjedoči i osoba koja potiče svađu u obitelji.

^6:20 Sine, drži se zapovijedi svog oca i ne zaboravi čemu te učila majka.

^6:21 Uvijek ih drži na srcu, objesi ih oko svog vrata.

^6:22 Kad hodaš, one će te voditi, kad spavaš, one će te čuvati, kad se probudiš, one će ti govoriti.

^6:23 Jer, zapovijedi su kao svjetiljka, pouke kao svjetlost, a odgojne mjere put u život.

^6:24 One te čuvaju od zle žene, od slatkorječive preljubnice.

^6:25 Ne žudi za njenom ljepotom, ne daj da te zavede pogledom.

^6:26 Prostitutka košta komad kruha, a tuđa žena košta te života.

^6:27 Možeš li nositi žar u krilu a ne spaliti svoju odjeću?

^6:28 Možeš li hodati po žeravici a ne opeći svoja stopala?

^6:29 Tako je s onim koji s tuđom ženom spava; tko je dotakne, neće proći bez kazne.

^6:30 Lopova ne preziru ako je ukrao samo da bi glad utažio.

^6:31 Ako ga uhvate, platit će sedmerostruko premda ga koštalo svega što ima.

^6:32 Ali, tko počini preljub, nema pameti jer će sam sebe uništiti.

^6:33 Dobit će batine, izgubit će čast, njegova sramota ne može se ukloniti.

^6:34 Jer, muževa ljubomora je strašna, njegova osveta nema granica.

^6:35 Nikakvu naknadu neće prihvatiti, nikakav dar neće ga smiriti.

^7:1 Sine, drži se mojih riječi i pamti moje zapovijedi.

^7:2 Čini što ti govorim, pa ćeš živjeti, čuvaj moja učenja kao zjenicu oka,

^7:3 priveži ih sebi za prst, upiši ih u svoje srce.

^7:4 Reci mudrosti: »Budi mi sestra!«, a razumu: »Budi moj rođak!«

^7:5 Oni će te čuvati od tuđe žene, od slatkorječive preljubnice.

^7:6 Jednom sam s prozora svoje kuće gledao van, kroz rešetku.

^7:7 Promatrao sam neiskusnu mladež i primijetio mladića bez pameti.

^7:8 Hodao je ulicom kraj njenog ugla i krenuo prema kući grešne žene.

^7:9 Bio je suton, pri kraju dana, i spuštala se noćna tama.

^7:10 Ususret mu je izašla žena odjevena kao prostitutka, s lukavim namjerama.

^7:11 Bila je raspuštena i drska, nije se držala svoga doma.

^7:12 Čas na ulici, čas na trgu, na svakom je uglu vrebala.

^7:13 Mladića je dohvatila i poljubila pa mu besramno rekla:

^7:14 »Imam mesa od žrtve slavljenice, ispunila sam svoje zavjete.

^7:15 Zato sam ti izašla u susret, željno sam te tražila i našla.

^7:16 Ukrasila sam krevet lijepim pokrivačima, plahtama od egipatskog platna,

^7:17 namirisala sam ga smirnom, alojom i cimetom.

^7:18 Hajde da do jutra ljubav vodimo, da se ljubavlju naslađujemo!

^7:19 Muža mi nema kod kuće, na dalek put je otišao.

^7:20 Ponio je sa sobom puno novca i neće ga biti barem dva tjedna.«

^7:21 Nagovorila ga je uvjerljivim riječima, slatkorječivošću ga je zavela.

^7:22 Nepromišljeno je za njom krenuo, kao što vol ide na klanje, kao što jelen upada u stupicu,

^7:23 pa mu strijela probode utrobu, kao ptica koja ulijeće u zamku, ne znajući da će ga koštati života.

^7:24 Zato me slušajte, sinovi, obratite pažnju na moje riječi!

^7:25 Ne dajte srcu da skrene na putove grešne žene, nemojte zalutati na njezine staze.

^7:26 Jer, mnoge je ona uništila, brojne žrtve je uzela.

^7:27 Njena kuća je put do groba koji se spušta u odaje smrti.

^8:1 Poslušajte, Mudrost zove! Da, Razum diže svoj glas!

^8:2 Na uzvisinama, uz cestu i na križanjima stoji.

^8:3 Kraj gradskih vrata, na ulazima viče:

^8:4 Ljudi, vas dozivam, ljudski rod pozivam!

^8:5 Vi, neiskusni, naučite se razboritosti, vi, nerazumni, naučite se razumnosti!

^8:6 Slušajte, govorit ću što je bitno, reći ću što je ispravno.

^8:7 Moja usta govore istinu, moje usne preziru laž.

^8:8 Sve što kažem je ispravno, nema ništa iskrivljeno ni lažno.

^8:9 To je jasno onima koji razumiju, ispravno onima koji znaju.

^8:10 Uzmite moje pouke umjesto srebra i znanje umjesto čistog zlata.

^8:11 Dragocjenija je mudrost od dragulja, što god poželite, nije joj ravno.

^8:12 Ja, Mudrost, s razboritošću stanujem, znanje i promišljenost posjedujem.

^8:13 Strahopoštovanje prema BOGU znači mrziti zlo. Mrzim oholo hvalisanje, zle planove i prijevarne govore.

^8:14 Imam dobre savjete i zdrav razum, imam spoznaju i snagu.

^8:15 Pomoću mene kraljevi vladaju i vladari donose dobre zakone.

^8:16 Po meni upravitelji vladaju; svi oni koji dobro upravljaju.

^8:17 Volim one koji mene vole, a nalaze me koji me traže.

^8:18 Kod mene su bogatstvo i čast, trajno imanje, pošteno stečeni.

^8:19 Moj plod je bolji od suhog zlata, moj prinos vredniji od čistog srebra.

^8:20 Ja idem putem pravednosti, hodam po stazama pravde.

^8:21 Bogatstvo darujem onima koji me vole, blagom ispunjavam njihove riznice.

^8:22 BOG me stvorio na početku, kao svoje prvo, pradavno djelo.

^8:23 U davninama sam oblikovana, u početku, prije postanka svijeta.

^8:24 Rođena sam prije oceana, dok nije bilo izvora voda.

^8:25 Prije brda i planina bila sam rođena,

^8:26 kad Bog još nije stvorio zemlju i polja, prije zemaljskog praha.

^8:27 Bila sam ondje kad je postavio nebesa, kad ih je horizontom razdvojio od oceana,

^8:28 kad je stavio oblake na nebo, kad je otvorio podzemne izvore,

^8:29 kad je odredio granice moru, da ne ide dalje nego što je rekao, kad je temelje zemlje položio.

^8:30 Bila sam kraj njega kao dijete, njegova radost iz dana u dan. I ja sam uz njega bila uvijek vesela,

^8:31 radujući se njegovom svijetu i radujući se ljudskom rodu.

^8:32 Djeco, sada me poslušajte, blago onima koji se mene drže.

^8:33 Primite pouku i budite mudri, nemojte je zanemariti.

^8:34 Blago onome tko me sluša, svaki dan na mojim vratima bdije i kraj mojih vratnica čeka.

^8:35 Jer, tko me nađe, život nalazi i BOŽJU naklonost stječe.

^8:36 A tko me odbaci, sebi šteti, tko me mrzi, smrt voli.

^9:1 Mudrost je sagradila svoju kuću, učvrstila je sa sedam stupova.

^9:2 Pripremila je meso zaklanih životinja, vino umiješala i stol postavila.

^9:3 Poslala je sluškinje da upute poziv s najvišeg mjesta u gradu:

^9:4 »Svratite k meni, neiskusni!« A onima bez pameti govori:

^9:5 »Dođite, jedite moj kruh i pijte vino koje sam pripremila.

^9:6 Ostavite ludost i živite, putem razuma krenite!«

^9:7 Tko ispravlja rugaoca, uvredu prima, tko opominje zlikovca, nastrada.

^9:8 Ispravi rugaoca i zamrzit će te, opomeni mudroga i zavoljet će te.

^9:9 Pouči mudroga i bit će još mudriji, uputi onoga koji živi ispravno, i još će više znanja imati.

^9:10 Mudrost počinje strahopoštovanjem prema BOGU, a poznavanje Svetoga donosi razumijevanje.

^9:11 Ja sam Mudrost, po meni ti se dani umnožavaju i godine se tvome životu nadodaju.

^9:12 Ako si mudar, imat ćeš koristi, ako se rugaš, sam ćeš ispaštati.

^9:13 A Ludost je raspuštena, neiskusna i ništa ne zna.

^9:14 Sjedi pred vratima svoje kuće, ili na mjestu povrh grada,

^9:15 i doziva prolaznike koji gledaju svoje poslove.

^9:16 »Svratite k meni, neiskusni!« A onima bez pameti govori:

^9:17 »Ugodna je ukradena voda, slastan je ukradeni kruh!«

^9:18 A oni ne znaju da kod nje duhovi mrtvih borave, da njeni gosti duboko u svijetu mrtvih leže.

^10:1 Ovo su Salomonove izreke: Mudar sin veseli oca, a glup sin žalosti majku.

^10:2 Nepošten dobitak nije na korist, a poštenje izbavlja od smrti.

^10:3 BOG ne dopušta da pravedni gladuju, dok apetite zlih neće zadovoljiti.

^10:4 Lijene ruke uzrokuju siromaštvo, a vrijedne ruke donose bogatstvo.

^10:5 Mudar sin ljeti sakuplja usjeve, a sramotan sin spava u vrijeme žetve.

^10:6 O pravednima se lijepo govori, a govor zlih skriva zle namjere.

^10:7 Pravednika pamte kao blagoslov, a zloga brzo zaboravljaju.

^10:8 Mudra osoba prima pouke, a brbljava budala propada.

^10:9 Tko živi pošteno, živi spokojno, a tko je nepošten, bit će otkriven.

^10:10 Tko namiguje, stvara nevolje, a otvorena kritika donosi mir.

^10:11 Usta pravednika izvor su života, a usta zloga skrivaju zle namjere.

^10:12 Mržnja potiče sukobe, a ljubav pokriva sve prijestupe.

^10:13 Usta razumne osobe mudro govore, a leđa nerazumne primaju batine.

^10:14 Mudri gomilaju znanje, a brbljave budale nevolje.

^10:15 Bogatstvo je zaštita bogatome, a siromaštvo propast siromašnome.

^10:16 Pravedni stvaraju za život, a zli stvaraju samo grijeh.

^10:17 Tko prima pouku, ide putem života, a tko odbacuje opomenu, vodi druge na stranputicu.

^10:18 Tko skriva mržnju, lažljivac je, a još je gora budala koja širi klevete.

^10:19 Tko puno priča, stvara sukobe, a tko pazi što govori, razuman je.

^10:20 Riječi pravednika su poput čistog srebra, a misli zloga su bezvrijedne.

^10:21 Riječi pravednika na korist su mnogima, a budale ginu jer nemaju pameti.

^10:22 BOŽJI blagoslov donosi bogatstvo i ne prati ga nikakva muka.

^10:23 Budala uživa čineći zlo, a pametan uživa u mudrosti.

^10:24 Zloga će snaći ono čega se boji, a pravedan će dobiti ono što želi.

^10:25 Kad oluja prolazi, zle odnosi, a pravedni zauvijek čvrsto stoje.

^10:26 Što je ocat zubima, a dim očima, to je ljenjivac svojim poslodavcima.

^10:27 Strahopoštovanje prema BOGU produžuje život čovjeku, a zlima se život skraćuje.

^10:28 Ostvaruje se nada pravednih, a propada nada zlih.

^10:29 BOŽJI put zaštita je poštenima, ali uništenje zločincima.

^10:30 Pravedni nikada neće biti uklonjeni, a zli neće ostati u obećanoj zemlji.

^10:31 Usta pravednoga mudro govore, a izopačen jezik bit će odsječen.

^10:32 Usne pravednih znaju što je ispravno, a usta zlih samo što je izopačeno.

^11:1 BOGU su mrske lažne mjere, a zadovoljan je točnim utezima.

^11:2 Ohole prati sramota, a ponizne mudrost.

^11:3 Časne ljude vodi poštenje, a prijevarne uništava varljivost.

^11:4 Bogatstvo ne vrijedi na sudnji dan, a pravednost izbavlja od smrti.

^11:5 Pravednost ravna put nedužnome, a zli propada zbog svoje zloće.

^11:6 Pravednost izbavlja poštene, a prijevarne hvata njihova pohlepa.

^11:7 Kad zli umre, propada mu nada; uzalud se uzdao u bogatstvo.

^11:8 Pravednik je izbavljen iz nevolje, dok zlikovac u istu upada.

^11:9 Bezbožnik riječima uništava bližnjega, a pravednik se znanjem spašava.

^11:10 Kad napreduju pravedni, grad se veseli, i kad zli propadaju, ljudi kliču.

^11:11 Zbog blagoslova čestitih, grad će biti izgrađen, a zbog riječi zlih ljudi, bit će razoren.

^11:12 Čovjek bez pameti ruga se bližnjemu, a pametan čovjek šuti.

^11:13 Tko naokolo ogovara, tajne otkriva, a pouzdan čovjek tajne čuva.

^11:14 Narod bez vodstva propada, a siguran je s mnogim savjetnicima.

^11:15 Tko jamči za drugoga, loše prolazi, a tko ne jamči, bezbrižan će biti.

^11:16 Ljubazna žena stječe poštovanje, a nasilan muškarac samo bogatstvo.

^11:17 Dobra osoba sebi čini dobro, a okrutna si nanosi štetu.

^11:18 Zla osoba prima lažnu dobit, a tko čini pravdu, prima pravu nagradu.

^11:19 Tko je postojan, u pravednosti ide u život, a tko ide za zlom, srlja u propast.

^11:20 Zlonamjerni ljudi mrski su BOGU, a dragi su mu koji žive čestito.

^11:21 Zli sigurno neće proći nekažnjeno, a pravedni će biti oslobođeni.

^11:22 Zlatni prsten na svinjskoj njuški; takva je lijepa žena bez pameti.

^11:23 Želje pravednih uvijek izlaze na dobro, a zli uvijek mogu očekivati kaznu.

^11:24 Jedan daje obilno i sve više stječe, a drugi škrtari i završi u neimaštini.

^11:25 Darežljiva osoba postaje imućnija, i tko daje drugima, njemu će se dati.

^11:26 Tko zadržava žito, proklinju ga, a tko ga prodaje, blagoslivljaju ga.

^11:27 Tko teži za dobrim, naklonost nalazi, a tko traži zlo, ono ga i snalazi.

^11:28 Tko se pouzdaje u bogatstvo, uvenut će, a pravedni cvatu kao zelene biljke.

^11:29 Tko obitelji stvara nevolje, ništa ne nasljeđuje. Budala će biti sluga mudrome.

^11:30 Plod pravednih je kao stablo života i mudri pridobivaju ljude.

^11:31 Ako pravedni već na zemlji primaju što zaslužuju, koliko će više zlikovci i grešnici.

^12:1 Tko voli stegu, voli učiti, a glupan mrzi opomenu.

^12:2 Dobri ljudi stječu BOŽJU naklonost, a zlonamjerne BOG osuđuje.

^12:3 Zli ljudi ne nalaze sigurnost, a pravedni su duboko ukorijenjeni.

^12:4 Vrijedna žena je poput krune svome mužu, a sramotna mu je kao bolest u kostima.

^12:5 Misli pravednika su pravedne, a savjeti zlih su prijevarni.

^12:6 Riječi zlikovaca su kao smrtna zamka, a čestiti se svojim govorom izbavljaju.

^12:7 Zli propadaju i više ih nema, a loza pravednoga se nastavlja.

^12:8 Pametnog čovjeka ljudi pohvaljuju, a pokvareni um preziru.

^12:9 Bolje je biti malen i imati slugu nego se praviti velik, a nemati ni kruha.

^12:10 Pravedni brinu za svoje životinje, a zli su prema njima okrutni.

^12:11 Tko zemlju obrađuje, imat će obilje hrane, a oni bez pameti, tlapnjama se bave.

^12:12 Žudnje zlih postaju im zamke, a pravednici imaju čvrsto korijenje.

^12:13 Zli upada u zamku svojih zlih riječi, a pravednik se izbavlja iz nevolje.

^12:14 Čovjek će primiti prema onome što govori, kao što prima prema onome što radi.

^12:15 Budala misli da je u pravu, a mudar sluša savjete.

^12:16 Budala se odmah naljuti, a pametan zanemaruje uvrede.

^12:17 Tko istinu govori, služi pravdi, a lažan svjedok govori laži.

^12:18 Riječi nekih ljudi ranjavaju poput mača, a riječi mudrih iscjeljuju.

^12:19 Istina ostaje zauvijek, a laži samo za tren.

^12:20 Prijevarno je srce onih koji smišljaju zlo, a radosno onih koji zagovaraju mir.

^12:21 Pravedne ne snalaze nesreće, a zli upadaju u mnoge nevolje.

^12:22 BOGU su mrske lažljive usne, a dragi su mu ljudi od riječi.

^12:23 Pametan čovjek šuti o svojem znanju, a glupan razglašava svoju glupost.

^12:24 Vrijedne ruke dolaze na vlast, a lijenost vodi u prisilan rad.

^12:25 Briga čovjeka opterećuje, a lijepa riječ ga raduje.

^12:26 Pravednik usmjerava svog prijatelja, a zlikovci vode na krivi put.

^12:27 Ljenjivac ne peče svoju lovinu, a vrijedan čovjek stječe blago.

^12:28 Pravednost je put u život; staza na kojoj nema smrti.

^13:1 Mudar sin sluša očeve pouke, a bahati ne prima ni opomene.

^13:2 Riječi dobrog čovjeka donose mu dobro, a podmukli ljudi žude za nasiljem.

^13:3 Tko pazi što govori, život svoj čuva, a tko govori nesmotreno, stradava.

^13:4 Lijeni žude, a ništa ne dobivaju, dok se želje marljivih obilno ispunjavaju.

^13:5 Pravedni mrze lažljive riječi, a zli se brukaju i sramote.

^13:6 Pravednost čuva čestitoga, a zlo uništava grešnika.

^13:7 Netko se pravi bogatim, a nema ništa. Drugi se pravi siromašnim, a ima veliko bogatstvo.

^13:8 Bogati plaća otkupninu za svoj život, a siromašnome nitko ne prijeti.

^13:9 Divno sjaji svjetlost pravednih, a gasi se svjetiljka zlih.

^13:10 Oholost uzrokuje svađe, a mudri prihvaćaju savjete.

^13:11 Brzo stečeno bogatstvo nestaje, a tko pomalo zarađuje, ima sve više.

^13:12 Predugo nadanje slama srce, a ispunjena želja izvor je života.

^13:13 Tko prezire pouku, propada, a tko poštuje zapovijed, nagradu prima.

^13:14 Pouka mudrih je izvor životni — izbavlja od smrtonosnih zamki.

^13:15 Osobe zdravog razuma su poštovane, a nepouzdani su na putu propasti.

^13:16 Pametan u svemu postupa promišljeno, a budala izvaljuje budalaštine.

^13:17 Nepouzdani glasnik donosi nevolje, a pouzdani poslanik pomirenje.

^13:18 Tko stegu ne prihvaća, snalazi ga siromaštvo i sramota, a tko prihvaća opomene, stječe poštovanje.

^13:19 Ispunjena želja duši je slatka. Budali je mrsko ostaviti se zla.

^13:20 Tko je s mudrima, mudar postaje, a tko se druži s budalama, štetovat će.

^13:21 Nesreća progoni grešnike, a napredak stiže pravedne.

^13:22 Dobar čovjek ostavlja nasljedstvo unucima, a grešnikovo bogatstvo pripast će pravednima.

^13:23 Siromahovo polje može dati puno hrane, ali nepravda mu sve odnese.

^13:24 Tko šibu štedi, svoje dijete ne voli, a tko ga voli, pod stegom ga drži.

^13:25 Pravednik ima hrane koliko god želi, dok zli ostaje praznog trbuha.

^14:1 Mudra žena gradi svoj dom, a nerazumna ga ruši svojim postupcima.

^14:2 Tko živi ispravno, poštuje BOGA, a tko postupa prijevarno, prezire ga.

^14:3 Riječi budala zavređuju im batine, a riječi mudrih pružaju im zaštitu.

^14:4 Gdje nema volova, prazna je žitnica, jer njihovom se snagom obilna žetva dobiva.

^14:5 Pouzdan svjedok ne laže, a lažni svjedok sipa laži.

^14:6 Rugalac uzalud traži mudrost, a razuman čovjek lako stječe znanje.

^14:7 Drži se dalje od budale, jer od nje nećeš ništa naučiti.

^14:8 Mudrost je pametnoga da zna što čini, a glupost budale njega samog zavodi.

^14:9 Budale se rugaju naknadi za grijeh, a čestiti su spremni izvršiti naknadu.

^14:10 Srce poznaje svoju tjeskobu i nitko drugi ne zna njegovu radost.

^14:11 Kuća opakih bit će razorena, a dom čestitih će napredovati.

^14:12 Neki se put čovjeku čini ispravnim, ali na kraju vodi u smrt.

^14:13 Čovjek žalosnog srca može se smijati, ali poslije radosti ostaje žalost.

^14:14 Pokvareni će dobiti što su zaslužili, a dobri će biti nagrađeni za svoja djela.

^14:15 Naivan čovjek svašta povjeruje, a pametan promišlja svoje korake.

^14:16 Mudri su oprezni i klone se zla, a budale su neoprezne i raspuštene.

^14:17 Nagli ljudi čine gluposti i spletkari su omraženi.

^14:18 Budale prihvaćaju glupost, a pametne krasi znanje.

^14:19 Zli će se pokloniti pred dobrima i opaki pred vratima pravednika.

^14:20 Siromah je mrzak i susjedima, a bogataš ima mnogo prijatelja.

^14:21 Tko prezire bližnjega, grijeh počinja, a blagoslovljen je tko daje siromašnima.

^14:22 Zlonamjerni odlaze na krivi put, a dobronamjerni nalaze ljubav i vjernost.

^14:23 Naporan rad donosi dobit, a prazne priče stvaraju manjak.

^14:24 Bogatstvo je kruna mudrih, a glupost je vijenac glupih.

^14:25 Pouzdan svjedok živote spašava, a onaj koji laže šteti drugima.

^14:26 Tko poštuje BOGA, sigurnost uživa, a i djeca su mu zaštićena.

^14:27 Tko poštuje BOGA, nalazi pravi život i ne upada u zamke smrti.

^14:28 Kraljeva slava je brojan narod, a bez podanika vladar propada.

^14:29 Strpljivi imaju puno razumijevanja, a nagli ljudi skloni su ludostima.

^14:30 Mirno srce tijelu daje zdravlje, a od zavisti trunu kosti.

^14:31 Tko tlači siromašnoga, vrijeđa njegovog Stvoritelja, a tko daje potrebitom, iskazuje mu čast.

^14:32 Zlikovca će poraziti vlastito zlo, a pravednik je zaštićen svojim poštenjem.

^14:33 Mudrost boravi u glavi razumnoga, a budale za nju ne znaju.

^14:34 Pravednost čini narod odličnim, a grijeh mu donosi sramotu.

^14:35 Mudar službenik ima kraljevu naklonost, a sramotnoga snalazi kraljev gnjev.

^15:1 Blag odgovor ljutnju smiruje, a gruba riječ je raspiruje.

^15:2 Jezik mudrih čini znanje privlačnim, a usta glupana sipaju gluposti.

^15:3 BOŽJE oči su posvuda, motre i zle i dobre.

^15:4 Ljubazan jezik izvor je života, a pokvaren jezik satire duh.

^15:5 Budala prezire roditeljsku stegu, a pametan prihvaća opomenu.

^15:6 U kući pravednoga ima puno blaga, a prihodi zloga donose nevolje.

^15:7 Usne mudrih šire znanje, a budale za to nisu sposobne.

^15:8 BOG mrzi žrtve opakih, a voli molitve čestitih.

^15:9 BOG mrzi ono što čine zli ljudi, a voli one koji teže pravednosti.

^15:10 Stroga kazna čeka onoga tko zastranjuje, a tko mrzi opomenu, poginut će.

^15:11 I boravišta mrtvih BOGU su vidljiva, a koliko više ljudska srca.

^15:12 Izrugivači ne vole opomene i ne pitaju mudre za savjete.

^15:13 Veselo srce vedri lice, a žalosno srce slama duh.

^15:14 Razumni ljudi traže znanje, a bezumni se glupostima hrane.

^15:15 Siromašnima je čitav život težak, ali vedro srce uvijek može uživati.

^15:16 Bolje je imati malo i poštovati BOGA nego imati puno s mnogim brigama.

^15:17 Bolji je obrok od povrća gdje je ljubav nego od najboljeg mesa gdje je mržnja.

^15:18 Nagli ljudi uzrokuju prepirke, a strpljivi smiruju svađe.

^15:19 Staza lijenoga puna je trnja, a pravednikov put ravna je cesta.

^15:20 Mudra djeca vesele roditelje, a nerazumna ih preziru.

^15:21 Glupost je radost nepromišljenom, a pametan ide pravim putem.

^15:22 Bez savjetovanja, planovi propadaju, a uz više savjetnika, uspijevaju.

^15:23 Ljudi se vesele kad dobro odgovore. Kako je dobra prava riječ u pravo vrijeme!

^15:24 Staza života mudre vodi naviše da ne bi sišli u smrtno područje.

^15:25 BOG ruši kuću ohologa, a štiti imetak udovice.

^15:26 BOGU su mrske zle namjere, a drage su mu ljubazne riječi.

^15:27 Tko nepošteno stječe, ugrožava ukućane, a tko mrzi mito, živjet će.

^15:28 Pravedan prije odgovora promisli, a iz usta zloga izlijeću pakosti.

^15:29 BOG je daleko od zlih, a čuje molitve pravednih.

^15:30 Vedro lice raduje srce i dobre vijesti daju novu snagu tijelu.

^15:31 Tko sluša opomene, koje čuvaju život, ubraja se među mudre.

^15:32 Tko odbija pouku, sebi šteti, a tko prihvaća opomenu, postaje razumniji.

^15:33 Mudrost te uči strahopoštovanju prema BOGU. Moraš biti ponizan da bi primio čast.

^16:1 Čovjek može smišljati što će reći, ali samo BOG mu može dati prave riječi.

^16:2 Čovjeku se čini da ispravno postupa, ali BOG njegove motive provjerava.

^16:3 Povjeri BOGU sve što radiš, i tvoji će planovi biti uspješni.

^16:4 BOG je sve načinio sa svrhom, pa i zlikovca za dan kazne.

^16:5 BOGU su mrski bahati stavovi; znajte da neće proći nekažnjeno.

^16:6 Ljubav i vjernost uklonit će krivnju, a poštovanjem BOGA izbjegava se zlo.

^16:7 Kad su BOGU dragi čovjekovi postupci, čak i njegovi neprijatelji mogu se pomiriti s njim.

^16:8 Bolje je imati malo a pošteno zarađeno, nego veliko bogatstvo a stečeno nepošteno.

^16:9 Čovjek planira svoj put, ali BOG mu usmjerava korake.

^16:10 S kraljevih usana dolaze božanske odluke. Njegova usta vjerno pravdu donose.

^16:11 Točne mjere i utezi dolaze od BOGA. On je odredio poštene trgovačke prakse.

^16:12 Nepravda je mrska kraljevima jer se pravdom učvršćuje vlast.

^16:13 Kralju je drago čuti istinu i voli one koji je govore.

^16:14 Kraljeva srdžba donosi smrt, ali mudar čovjek zna je umiriti.

^16:15 Kad se kraljevo lice ozari, svima je život bolji, a njegova je naklonost kao proljetna kiša.

^16:16 Koliko je bolje steći mudrost nego zlato i poželjnije steći razumijevanje nego srebro!

^16:17 Put čestitoga zaobilazi zlo; tko pazi na svoj put, čuva si život.

^16:18 Oholost vodi u propast, a bahatost uzrokuje pad.

^16:19 Bolje biti ponizan i siromašan nego dijeliti plijen s oholima.

^16:20 Tko ozbiljno promišlja, napredovat će, i sretan je tko se u BOGA pouzdaje.

^16:21 Tko mudro razmišlja, nazivaju ga pametnim, i tko vješto govori, dobar je učitelj.

^16:22 Mudrost je izvor života onome tko je ima, a glupost je kazna glupanima.

^16:23 Um mudroga upravlja njegovim govorom i čini mu riječi uvjerljivima.

^16:24 Ljubazne riječi su kao med, nepcu slatke i tijelu ljekovite.

^16:25 Neki put čini se pravim, a na kraju vodi u smrt.

^16:26 Apetit je dobar za radnika jer ga glad potiče na rad.

^16:27 Ništarija smišlja zle naume, a govor mu je poput vatre.

^16:28 Pokvaren čovjek izaziva svađe i ogovarač rastavlja prijatelje.

^16:29 Nasilnik zavodi bližnjega i vodi ga putem koji ne valja.

^16:30 Tko namiguje, smišlja nešto kvarno, a tko stišće usne, radi neko zlo.

^16:31 Sijeda kosa je kao kruna slave, a stječe se pravednim življenjem.

^16:32 Koga je teško naljutiti, bolji je od moćnika, i tko se zna suzdržati, bolji je od osvajača.

^16:33 Ljudi rade ždrijeb tražeći odgovore, a kako će on pasti, to BOG određuje.

^17:1 Bolje komad suhog kruha u miru nego gozba u kući gdje se svađaju.

^17:2 Mudri sluga bit će gospodar sramotnom sinu i primit će nasljedstvo kao jedan od braće.

^17:3 Vatrom se provjerava srebro i zlato, a BOG provjerava kakvo je srce.

^17:4 Tko rado sluša zle govore, zločinac je. Tko rado sluša klevete, lažljivac je.

^17:5 Tko se ruga siromašnome, vrijeđa njegovog Stvoritelja, i tko se tuđoj nesreći raduje, neće proći bez kazne.

^17:6 Stari se ponose svojim unucima, a djeca svojim roditeljima.

^17:7 Pametne riječi ne pristaju ništarijama, a još manje lažljive riječi plemenitima.

^17:8 Podmititelju je mito kao čarolija: kamo god se okrene, uspijeva.

^17:9 Tko oprosti uvredu, osnažuje prijateljstvo, a tko je stalno spominje, prekida ga.

^17:10 Opomena više pogađa pametnoga nego budalu sto udaraca.

^17:11 Zli uvijek podižu pobune, zato ih stižu okrutne kazne.

^17:12 Bolje naići na medvjedicu kojoj su oteli mlade nego na budalu koja radi budalaštine.

^17:13 Tko na dobro zlom uzvrati, zlo mu iz kuće neće otići.

^17:14 Početak prepirke je poput otvaranja brane, zato stani prije nego izbije svađa.

^17:15 Oslobađati krive i osuđivati nedužne — BOG jednako mrzi oboje.

^17:16 Nema smisla da budala plati obrazovanje kad nema pameti za učenje.

^17:17 Prijatelj uvijek pokazuje ljubav, a u nevolji postaje kao brat.

^17:18 Čovjek bez pameti pruža ruku i jamči za dug drugoga.

^17:19 Tko voli grijeh, voli svađu. Tko bahato priča, propast priziva.

^17:20 Pokvareno srce ne nalazi sreću, a prijevaran jezik upada u nevolju.

^17:21 Jadan je otac budale; nema čemu da se raduje.

^17:22 Veselo srce daje zdravlje, a potišten duh tijelo iscrpljuje.

^17:23 Zli prima mito u potaji da putove pravde iskrivi.

^17:24 Pametan gleda što je mudro, a oči ludoga gledaju posvuda.

^17:25 Blesav sin žalosti svoga oca i ljuti majku koja ga je rodila.

^17:26 Ne valja kažnjavati nedužnoga, ni tući čestitog službenika.

^17:27 Pametan čovjek štedi riječi i razuman ima mirnu narav.

^17:28 I budala se čini mudrim, kad šuti, i pametnim, kad ništa ne govori.

^18:1 Oni koji se odvajaju, paze da sebi ugode, ljute se kad im drugi daju savjete.

^18:2 Budala ne želi ništa praktično naučiti, već samo svoje mišljenje izreći.

^18:3 Tko čini zlo, bit će omražen. Tko postupa nečasno, bit će osramoćen.

^18:4 Riječi mogu biti kao duboke vode, kao potok koji teče i izvor mudrosti.

^18:5 Nije dobro biti pristran krivima jer se nedužnima uskraćuje pravda.

^18:6 Budaline riječi započinju svađe i kao da njima traži batine.

^18:7 Budala govorom sam sebe upropaštava, vlastitim riječima zamku si postavlja.

^18:8 Riječi ogovarača su kao slatki zalogaji, o kako ih ljudi vole progutati.

^18:9 Tko je nemaran na poslu, brat je onome koji uništava.

^18:10 BOŽJE ime je kao čvrsta kula kojoj pravednici trče i sigurnost nalaze.

^18:11 Bogataš si o svojem bogatstvu umišlja da je utvrđeni grad s visokim zidinama.

^18:12 Ohol čovjek brzo će propasti, a ponizan će čast primiti.

^18:13 Tko odgovara prije nego što sasluša, čini glupost i sramoti se.

^18:14 Vedar duh podiže čovjeka u bolesti, no ako je duh slomljen, nema mu pomoći.

^18:15 Pametan um stječe znanje i uši mudrih traže znanje.

^18:16 Dar čovjeku otvara vrata i pruža pristup velikanima.

^18:17 Tko prvi iznese svoj slučaj, ispravnim se doima dok ga drugi ne ispita.

^18:18 Korištenjem ždrijeba rješavaju se sporovi, čak i kad su u sukobu moćni protivnici.

^18:19 Uvrijeđen brat jači je od utvrđenoga grada, a sporovi razdvajaju ljude kao vrata tvrđave.

^18:20 Čovjek se hrani plodom usana; ono što govori, time će se nasititi.

^18:21 Život i smrt u vlasti su jezika. Oni koji vole govoriti, snosit će odgovarajuće posljedice.

^18:22 Tko je našao ženu, našao je dobro, BOŽJU je naklonost stekao.

^18:23 Siromah ljubazno umoljava, a bogataš grubo odgovara.

^18:24 Ima prijatelja koji se vole družiti, ali pravi je prijatelj od brata bliskiji.

^19:1 Bolje biti siromašan i pošten nego lažljivac i budala.

^19:2 Entuzijazam bez znanja ne valja, a tko žuri, puno griješi.

^19:3 Budala se sam upropasti, a onda se na BOGA ljuti.

^19:4 Bogataš stječe mnogo prijatelja, a siromaha prijatelj napušta.

^19:5 Lažni svjedok neće proći nekažnjeno; lažljivac neće izbjeći kaznu.

^19:6 Mnogi se ulaguju uvaženim ljudima i svatko želi biti prijatelj darežljivima.

^19:7 Siromah je mrzak i svojoj rodbini, a još više ga se klone prijatelji. Kad mu zatrebaju, oni se ne odazivaju.

^19:8 Tko stječe mudrost, voli sebe, i tko čuva znanje, napreduje.

^19:9 Lažni svjedok bit će kažnjen; lažljivac će biti uništen.

^19:10 Nije primjereno da budala živi u raskoši, a još manje da rob vlada nad vladarima.

^19:11 Pametan čovjek ne ljuti se lako, a preko uvrede časno je prijeći.

^19:12 Kraljev bijes je poput lavlje rike, a njegova naklonost kao rosa biljkama.

^19:13 Glup sin propast je za svog oca, a svadljiva žena je poput neprestanog prokišnjavanja.

^19:14 Kuća i bogatstvo nasljeđuju se od roditelja, a mudra supruga je od BOGA.

^19:15 Lijenost donosi dubok san i lijenčina ostaje gladan.

^19:16 Tko sluša zapovijedi, živjet će, a tko ne pazi kako živi, poginut će.

^19:17 Tko daje siromašnome, BOGU posuđuje, i on mu uzvraća za dobro djelo.

^19:18 Odgajaj svoje dijete dok ima nade; ne dopusti da se upropasti.

^19:19 Nagao čovjek treba snositi posljedice; ako ga jednom izbaviš, morat ćeš ponovo.

^19:20 Slušaj savjet i pouku prihvati, pa ćeš s vremenom mudar postati.

^19:21 Čovjek ima mnoge zamisli, ali ostvarit će se BOŽJI naumi.

^19:22 Od čovjeka se traži odanost. Bolje je biti siromah nego lažljivac.

^19:23 Tko poštuje BOGA nalazi pravi život; spokojan je i ne snalaze ga nevolje.

^19:24 Ljenjivcu se ne da ni jesti; neće ruku od zdjele do usta podići.

^19:25 Udari drznika, pa će se i blesav opametiti. Ukori pametnoga, i on će odmah naučiti.

^19:26 Tko krade od roditelja i tjera ih iz njihovog doma, sramotan je i nečastan sin.

^19:27 Sine, ako prestaneš slušati pouke, odlutat ćeš od mudrosti.

^19:28 Pokvaren svjedok ruga se pravdi i opaki vole zlo okusiti.

^19:29 Kazna je spremna za drznika i batina za leđa budale.

^20:1 Vino potiče izrugivanje, a žestoko piće sukobe; nije mudro napiti se.

^20:2 Bijesan kralj je poput ričućeg lava; tko ga izazove, život mu je u opasnosti.

^20:3 Časno je svađu izbjeći, ali svaki glupan će je započeti.

^20:4 Ljenjivac neće orati kada treba pa nema što žeti kada dođe žetva.

^20:5 Ljudske misli su kao duboke vode, ali pametan čovjek može ih zahvatiti.

^20:6 Mnogi ljudi tvrde da su pouzdani, ali tko će zaista naći čovjeka od povjerenja?

^20:7 Pravedan čovjek živi čestito i njegova su djeca blagoslovljena.

^20:8 Kad kralj razmatra sudske slučajeve, svako zlo on raspoznaje.

^20:9 Tko može reći da mu je savjest čista i da je slobodan od grijeha?

^20:10 Nepošteno vaganje i nepošteno mjerenje — BOG mrzi oboje.

^20:11 I dijete se poznaje po postupcima; je li mu ponašanje dobro i ispravno.

^20:12 Uši koje čuju i oči koje vide — BOG je stvorio oboje.

^20:13 Ne budi spavalica, jer ćeš osiromašiti, budi se i radi, pa ćeš imati što jesti.

^20:14 »Ne valja! Skupo je!« govori kupac, a kad ode, hvali se kupovinom.

^20:15 Postoji zlato i drago kamenje, ali razborite riječi su najdragocjenije.

^20:16 Ako netko jamči za strančev dug, uzmi mu ogrtač kao zalog.

^20:17 Prijevarom stečen kruh isprva je sladak, ali u ustima se pretvara u pijesak.

^20:18 Savjetovanjem se ostvaruju planovi; uz dobre savjetnike rat povedi.

^20:19 Tko ogovara, tajne otkriva, zato se kloni brbljavca.

^20:20 Tko prokune svog oca ili majku, svjetiljka mu se gasi u mraku.

^20:21 Kad je imovina na početku brzo stečena, na kraju neće biti blagoslovljena.

^20:22 Nemoj reći: »Vratit ću ti za zlo!« Sačekaj BOGA, i on će te izbaviti.

^20:23 BOGU su odvratni krivi utezi i mrska mu je netočna vaga.

^20:24 BOG upravlja čovjekovim koracima; nitko ne zna tijek svoga života.

^20:25 Nemoj olako nešto Bogu obećati, a zatim zbog svog zavjeta žaliti.

^20:26 Mudar kralj odvaja zle, a zatim ih satire.

^20:27 Čovjekov životni dah BOGU je kao svjetiljka kojom istražuje dubine njegovog bića.

^20:28 Odanost i vjernost čuvaju kralja. Odanost učvršćuje njegovo prijestolje.

^20:29 Mladiće krasi snaga, a starce sijeda glava.

^20:30 Jakim batinama izbacuje se zlo i udarcima čisti dubina bića.

^21:1 BOG upravlja kraljevim odlukama kako želi; usmjerava ih kao što kanali usmjeravaju vodu.

^21:2 Čovjek misli da sve dobro čini, ali BOG prosuđuje kakvi su mu motivi.

^21:3 Ispravno i pravedno postupanje njegovog naroda, to je BOGU draže nego prinošenje žrtava.

^21:4 Ohole oči i nadmeno srce — grijesi su koji vode zlikovce.

^21:5 Marljivo planiranje vodi u blagostanje, a brzopletost dovodi do neimaštine.

^21:6 Bogatstvo, stečeno lažima, brzo isparava i smrt priziva.

^21:7 Opake će odnijeti njihovo nasilje jer odbijaju postupati pravedno.

^21:8 Krivac ide krivim putem, a nedužan postupa ispravno.

^21:9 Bolje je stanovati na uglu krova nego u kući gdje je svadljiva žena.

^21:10 Zao čovjek žudi za zlom i nema milosti prema drugome.

^21:11 Kad se drznik kazni, nerazumnik pouku izvlači. Kad se mudroga pouči, on još više nauči.

^21:12 Pravedni Bog promatra dom zlikovaca, a zatim zlikovce u propast baca.

^21:13 Tko začepi uši na vapaj siromašnih, i sam će vapiti, a nitko ga neće čuti.

^21:14 Potajan dar otklanja ljutnju, a potajni mito žestoku srdžbu.

^21:15 Pravedni uživaju činiti što je pravo, a zločinci se toga užasavaju.

^21:16 Tko odluta s puta razuma, brzo završava u društvu pokojnika.

^21:17 Tko voli užitke, taj će osiromašiti; tko se voli bogato gostiti, neće se obogatiti.

^21:18 Zli ljudi otkup su za pravedne, a nevjerni za čestite.

^21:19 Bolje je živjeti sam u pustinji nego sa ženom svadljive naravi.

^21:20 U kući mudroga pohranjene su vrijednosti, a budala odmah sve potroši.

^21:21 Tko za dobrotom i pravdom teži, život, pravdu i čast nalazi.

^21:22 Mudar čovjek može grad pun ratnika napasti i oboriti zidine u koje su se uzdali.

^21:23 Tko pazi što govori, nevolje se kloni.

^21:24 »Rugalac« zovu drznika; jako bahato se ponaša.

^21:25 Ljenjivca ubija njegova žudnja jer mu ruke bježe od posla.

^21:26 On stalno žudi za stvarima, a pravedan daje bez ustezanja.

^21:27 Odvratna je žrtva koju zlikovci nude, a kamoli kad je zlonamjerno prinose!

^21:28 Lažan svjedok bit će uhvaćen i kažnjen, a onaj tko ga pažljivo sluša, pobijedit će kad progovori.

^21:29 Zao čovjek nastupa hrabro, ali čestit zna njegove namjere.

^21:30 Nema takve mudrosti ni umnosti koje bi BOGA nadvladale.

^21:31 Konjaništvo se oprema za dan boja, ali samo od BOGA dolazi pobjeda.

^22:1 Ugled je poželjniji od velikog bogatstva, čast je bolja od srebra ili zlata.

^22:2 Bogatima i siromašnima ovo je zajedničko: BOG je taj koji ih je stvorio.

^22:3 Pametan vidi opasnost pa se sklanja, a glupan ide dalje i nastrada.

^22:4 Nagrada za poniznost i poštovanje BOGA je bogatstvo, čast i pravi život.

^22:5 Put pokvarenih posut je trnjem i zamkama, a tko se čuva, drži se daleko od njih.

^22:6 Odgoji dijete kako treba živjeti, pa ni u starosti neće zastraniti.

^22:7 Bogati vladaju siromašnima, a dužnik je rob zajmodavcu.

^22:8 Tko sije nepravdu, žanje nevolju, i doći će kraj njegovom tlačenju.

^22:9 Darežljivi ljudi bit će blagoslovljeni jer svoju hranu dijele sa siromašnima.

^22:10 Otjeraj rugaoca i neće biti sukoba, prestat će svađe i uvrede.

^22:11 Tko ima čisto srce i ljubazne usne, kralj će mu biti prijatelj.

^22:12 BOG pazi na riječi istine, a riječi nevjernih opovrgava.

^22:13 Ljenjivac neće iz kuće pa govori: »Vani je lav! Mogao bih poginuti!«

^22:14 Govor preljubnice je kao duboka jama; onaj na koga se BOG ljuti u nju pada.

^22:15 Djeca su sklona ludiranju, ali kazne to ispravljaju.

^22:16 Tko ugnjetava siromašne da bi se obogatio, i tko poklanja bogatima, snaći će ga neimaština.

^22:17 Naćuli uši i slušaj riječi mudrih, usredotoči se na moje pouke.

^22:18 Bit će ti zadovoljstvo ako ih zapamtiš i ako ih uvijek budeš znao citirati.

^22:19 Da bi se pouzdao u BOGA, danas ću ih tebi prenijeti.

^22:20 Napisao sam ti trideset izreka, koje sadrže savjete i znanje,

^22:21 da te naučim što je ispravno i istinito, da možeš pravilno odgovoriti onome tko te poslao.

^22:22 Ne iskorištavaj jadne samo zato što su jadni, i nemoj ih uništavati na sudu.

^22:23 Jer, BOG će voditi njihovu parnicu i uzet će život onima koji od njih uzimaju.

^22:24 Nemoj biti prijatelj svadljivom čovjeku, i ne druži se s onima koji lako planu

^22:25 da ne pokupiš njihovu naviku i da se ne uloviš u zamku.

^22:26 Nemoj pružati svoju ruku da bi jamčio za tuđe dugove.

^22:27 Ako ne budeš mogao platiti, i tvoj krevet će odnijeti.

^22:28 Ne pomiči drevnu među koju su postavili tvoji preci.

^22:29 Znaš li čovjeka koji izvrsno radi svoj posao? Takav će služiti kraljevima, a ne običnim ljudima.

^23:1 Kad sjedneš i jedeš s vladarom, zamijeti ono što je pred tobom.

^23:2 Suzdržavaj se pri jelu ako imaš veliki apetit.

^23:3 Ne žudi za vladarevim poslasticama jer možda te iskušava.

^23:4 Ne muči se da bi se obogatio, nego budi mudar i obuzdaj se.

^23:5 U tren oka bogatstvo nestane, narastu mu krila i odleti kao ptica.

^23:6 Nemoj jesti kod škrca; ne žudi za njegovim poslasticama.

^23:7 Jer, on je proračunat; »Jedi i pij!« kaže ti, ali tako ne misli.

^23:8 Povratit ćeš ono malo što si pojeo i uzalud si hvalio njegovo jelo.

^23:9 Ne pokušavaj budalu poučiti jer će prezreti tvoje mudre riječi.

^23:10 Ne pomiči drevnu među i ne otimaj zemlju siročadi.

^23:11 Jer, jak je njihov Branitelj i zastupat će ih protiv tebe.

^23:12 Usredotoči se na pouku i slušaj mudre riječi.

^23:13 Ne boj se svoje dijete strogo odgajati; od malo batina neće umrijeti.

^23:14 Batinom ga kažnjavaš, ali od smrti ga spašavaš.

^23:15 Sine, budeš li mudar, ja ću biti radostan.

^23:16 Svim srcem ću se veseliti kad budeš istinito govorio.

^23:17 Ne zavidi nikad grešnicima, nego uvijek poštuj BOGA.

^23:18 Jer, čeka te dobra budućnost, i tvoja nada neće propasti.

^23:19 Zato slušaj, sine, budi mudar i usmjeri srce na pravi put.

^23:20 Ne druži se s onima koji se oblokavaju ili obžderavaju,

^23:21 jer pijanice i proždrljivci postaju siromašni, previše spavaju i u dronjcima završavaju.

^23:22 Slušaj svog oca, svog roditelja, i cijeni svoju majku kad ostari.

^23:23 Kupi istinu i nemoj je prodati; stekni mudrost, pouku i spoznaju.

^23:24 Sretan je otac pravedne osobe, raduje se što ima mudro dijete.

^23:25 Učini svoje roditelje ponosnima, neka se raduje majka koja te rodila!

^23:26 Sine, daj mi svoje srce, i uči iz moga primjera.

^23:27 Prostitutka i preljubnica opasna su zamka; kao uzak bunar ili duboka jama.

^23:28 One su kao razbojnici što u zasjedi vrebaju i mnoge navode na nevjeru.

^23:29 Tko je jadan? Tko je žalostan? Tko se svadi? Tko se žali? Tko ima nepotrebne rane? Tko ima oči zakrvavljene?

^23:30 Oni koji do kasno vino piju, koji miješano vino kušaju.

^23:31 Ne gledaj u vino zato što je crveno, zato što blista u čaši, zato što klizi niz grlo!

^23:32 Na kraju će te ugristi kao zmija i zatrovati kao otrovnica.

^23:33 Vidjet ćeš čudne prizore, govorit ćeš budalaštine.

^23:34 Bit će ti kao da spavaš nasred mora i kao da ležiš navrh jarbola.

^23:35 Reći ćeš: »Udarali su me, ali nije me boljelo. Istukli su me, ali ništa nisam osjetio. Kad se probudim, i dalje ću piti.«

^24:1 Ne zavidi zlim ljudima, ne poželi biti s njima.

^24:2 Oni smišljaju nasilje i o nedjelima govore.

^24:3 Mudrošću se kuća izgrađuje i spoznajom učvršćuje.

^24:4 Prostorije joj se pune znanjem, rijetkim i lijepim imanjem.

^24:5 Mudar je jači od jakoga, znanje je veće nego sila.

^24:6 Po mudrom savjetu rat se vodi, a pobjeda od mnoštva savjetnika dolazi.

^24:7 Mudrost je glupanu nedokučiva; na skupštini ne otvara usta.

^24:8 Čovjeka, koji smišlja zlo, nazivat će opakim spletkarom.

^24:9 Smišljanje gluposti je grijeh, a tko je drzak, ljudima je mrzak.

^24:10 Slomi li te nevolja, snaga ti ne valja.

^24:11 Spasi one koje u smrt odvode, one što odvlače na pogubljenje.

^24:12 Ako kažeš: »Što se to nas tiče?«, zar to ne vidi Onaj koji ispituje srce? Zar ne zna Onaj koji ti dušu promatra? Zar neće svakom uzvratiti po djelima?

^24:13 Sine, jedi meda jer je dobar, nektar iz saća slatkog je okusa.

^24:14 Znaj da je i mudrost takva tvojoj duši. Ako je nađeš, čeka te dobra budućnost i nada ti neće propasti.

^24:15 Ne vrebaj kao opaki na pravedne i ne pljačkaj kuću u kojoj žive;

^24:16 kad god padne, pravednik se diže, a opake uništava nesreća.

^24:17 Ne raduj se nesreći neprijatelja; nemoj se veseliti njegovom padu.

^24:18 BOG će to vidjeti i neće mu biti drago pa ga možda neće kazniti.

^24:19 Ne brini zbog zlikovaca i ne zavidi opakima.

^24:20 Jer, za njih nema budućnosti, njihovo svjetlo će izgorjeti.

^24:21 Sine, poštuj BOGA i kralja, i ne pridružuj se buntovnicima.

^24:22 Jer, propast će ih iznenada snaći; tko zna kakvu im nesreću Bog ili kralj mogu poslati.

^24:23 I ovo su izreke mudrih: Ne valja pristrano suditi.

^24:24 Tko krivcu kaže: »Nevin si«, svi će ga proklinjati i mrziti.

^24:25 A tko osudi krivca, dobro će proći, jer će obilat blagoslov primiti.

^24:26 Iskren odgovor ugodan je kao poljubac na usne.

^24:27 Završi izvanjske poslove i obradi svoja polja, a kuću gradi nakon toga.

^24:28 Ne svjedoči bezrazložno protiv bližnjega i ne govori laži svojim usnama.

^24:29 Nemoj reći: »Učinit ću mu kao što je on meni. Vratit ću mu za to što je učinio.«

^24:30 Prolazio sam kraj ljenjivčevog polja i kraj vinograda nerazumnog čovjeka:

^24:31 sve obraslo u trnje i korov, a kamena ograda urušena.

^24:32 Gledao sam, razmišljao i pouku izvukao:

^24:33 Još malo odspavaj, još malo odrijemaj, još malo prekriži ruke,

^24:34 i siromaštvo će te zaskočiti poput pljačkaša, a oskudica poput naoružanog ratnika.

^25:1 Evo još Salomonovih mudrih izreka koje su prepisali službenici Ezekije, kralja Jude:

^25:2 Boga slavimo za stvari koje drži skrivenima, a kralja slavimo kada stvari otkriva.

^25:3 Kao što je nebo visoko i zemlja duboka, neistražive su misli kraljeva.

^25:4 Ukloni nečistoću iz srebra, i srebrnar će napraviti umjetninu.

^25:5 Ukloni zle savjetnike od kralja, i njegova vladavina bit će pravedna.

^25:6 Ne hvali se pred kraljem i nemoj stajati s velikanima.

^25:7 Bolje da te kralj pozove naviše nego da te ponizi pred uglednicima.

^25:8 Kad nešto vidiš, ne žuri pred sud. Ako te bližnji opovrgne i osramoti, što ćeš tada učiniti?

^25:9 Sam se raspravi s bližnjim, ali nemoj otkriti njegovu tajnu,

^25:10 da te tko ne bi čuo i osramotio pa bi te loš glas stalno pratio.

^25:11 Prava riječ, u pravo vrijeme izrečena, kao zlatna je jabuka u zdjeli od srebra.

^25:12 Kao zlatna naušnica ili ukras od zlata, mudra je opomena uhu koje sluša.

^25:13 Kao hladna voda u vrijeme žetve, pouzdan je glasnik onome tko ga šalje — on krijepi dušu svoga gospodara.

^25:14 Tko obećava darove, ali ih nikada ne daje, taj je poput oblaka i vjetra koji ne donose kišu.

^25:15 Vladara se uvjerava strpljivošću i blage riječi slamaju otpor.

^25:16 Kad nađeš med, jedi umjereno, da se ne bi prejeo i povratio.

^25:17 Ne idi prečesto u kuću bližnjega, da mu ne bi dosadio i omrznuo.

^25:18 Tko lažno svjedoči protiv bližnjega, opasan je kao toljaga, mač ili oštra strijela.

^25:19 U nevolji se pouzdati u nevjernoga, kao pokvaren je zub ili uganuta noga.

^25:20 Pjevati potištenome je kao da mu skineš ogrtač po hladnom vremenu ili mu staviš ocat na ranu.

^25:21 Ako ti je neprijatelj gladan, daj mu kruha, ako je žedan, daj mu vode.

^25:22 To je kao da mu sipaš žar po glavi, a BOG će te za to dobro nagraditi.

^25:23 Kao što sjeverni vjetar donosi kišu, ogovaranje donosi ljutnju.

^25:24 Bolje živjeti na uglu krova nego u kući gdje je svadljiva žena.

^25:25 Kao hladna voda žednome, dobra je vijest iz daleke zemlje.

^25:26 Kao zamućen izvor ili zagađeno vrelo, tako je kada opaki nadjača pravednoga.

^25:27 Nije dobro jesti previše meda, niti je dobro tražiti previše časti.

^25:28 Poput grada bez obrambenih zidina, čovjek je koji sobom ne vlada.

^26:1 Kao snijeg ljeti ili kiša u žetvi, tako čast pristaje budali.

^26:2 Kao što odleprša vrabac ili proleti lasta, bezrazložna kletva mimoiđe čovjeka.

^26:3 Bič je za konja, uzda za magarca, a batina za budalina leđa.

^26:4 Ne odgovaraj glupanu na njegovu glupost, da sam ne ispadneš glup.

^26:5 Odgovori glupanu na njegovu glupost, da ne misli da je mudar.

^26:6 Pošalješ li po budali poruku, to je kao da si odsiječeš noge ili popiješ otrov.

^26:7 Budala može upotrijebiti poslovicu kao hrom čovjek hromu nogu.

^26:8 Baš kao vezati kamen u praćki, uzaludno je iskazivati čast budali.

^26:9 Budala, koja pokušava reći poslovicu, poput pijanca je koji vitla trnovitu granu.

^26:10 Tko zaposli budalu ili prolaznika, poput strijelca je koji sve oko sebe ranjava.

^26:11 Kao što se pas vraća svojoj bljuvotini, glupan se vraća svojoj gluposti.

^26:12 Jesi li sreo osobu koja umišlja da je mudra? I za budalu ima više nade nego za nju!

^26:13 Ljenjivac neće iz kuće pa govori: »Zvijer je vani! Lav je na ulici!«

^26:14 Kao što se vrata amo-tamo okreću, ljenjivac se prevrće po krevetu.

^26:15 Ljenjivcu se ne da ni jesti; preteško mu ruku od zdjele do usta podići.

^26:16 Ljenjivac umišlja da je mudriji od sedmorice razboritih ljudi.

^26:17 Umiješati se u tuđu svađu je kao vući za uši psa lutalicu.

^26:18 Poput luđaka koji ispaljuje smrtonosne goruće strijele,

^26:19 onaj je tko prevari bližnjega pa kaže da se samo šalio.

^26:20 Kad nema drva, gasi se vatra; kad nema ogovaranja, prestaje svađa.

^26:21 Ugljen raspiruje žar, i drvo vatru, a svadljivac raspiruje svađu.

^26:22 Riječi ogovarača su kao slatki zalogaji, o kako ih ljudi vole progutati.

^26:23 Kao srebrni premaz na zemljanoj posudi, takve su laskave riječi iz zlobnog srca.

^26:24 Licemjer se prikriva riječima, a u srcu mu je prijevara.

^26:25 Kad ljubazno govori, ne vjeruj mu, jer mu je sedam gadosti u srcu.

^26:26 Varkom prikriva svoju mržnju, ali svi će vidjeti njegovu zloću.

^26:27 Tko jamu kopa, sam u nju pada; tko gura velik kamen, kamen se vraća na njega.

^26:28 Lažljivac mrzi one koje uništava, i laskavac donosi propast ljudima.

^27:1 Ne hvali se što ćeš sutra učiniti, jer ne znaš što ti ono donosi.

^27:2 Nemoj se hvaliti sam, neka te hvale drugi.

^27:3 Težak je kamen, težak je i pijesak, ali teže je podnijeti divljanje budale.

^27:4 Srdžba je okrutna, gnjev je žestok, a tko će opstati pred ljubomorom?

^27:5 Bolje javni prijekor nego potajna ljubav.

^27:6 Dobronamjerni su prijekori prijatelja, a zlonamjerni poljupci neprijatelja.

^27:7 Sitome je i med mrzak, a gladnome je i gorko slatko.

^27:8 Čovjek koji odluta od svog doma kao ptica je koja odluta od svoga gnijezda.

^27:9 Mirisno ulje i smola ugodni su ljudskom srcu, a savjet prijatelja ugodniji je od vlastitih ideja.

^27:10 Ne ostavljaj ni svog ni očevog prijatelja, i ne idi k bratu kad te snađe nevolja; bolji je susjed blizu nego brat daleko.

^27:11 Sine, budi mudar i razveseli me, da mogu odgovoriti kad mi prigovore.

^27:12 Pametan vidi opasnost pa se sklanja, a glupan ide dalje i nastrada.

^27:13 Ako netko jamči za strančev dug, uzmi mu ogrtač kao zalog.

^27:14 Tko glasnim pozdravom rano budi prijatelja, to mu je kao prokletstvo, a ne blagoslov.

^27:15 Svadljiva žena je poput kapanja koje ne prestaje tijekom kišnog dana.

^27:16 Tko je obuzdava, kao da vjetar zaustavlja i pokušava šakom držati ulje.

^27:17 Željezo oštri željezo, a čovjek oštri um drugog čovjeka.

^27:18 Tko brine za smokvu, jede njezine plodove, a tko brine za svoga gospodara, poštovan je.

^27:19 Kao što se lice ogleda u vodi, tako se čovjek ogleda u srcu.

^27:20 Smrt i grob nikada se ne nasite, a tako ni ljudske želje.

^27:21 Vatrom se provjerava srebro i zlato, a čovjek se provjerava pohvalama koje prima.

^27:22 Da glupana stučeš tučkom u stupi, nećeš glupost iz njega izbiti.

^27:23 Dobro pazi na svoja stada i marljivo brini za stoku,

^27:24 jer bogatstvo ne traje dovijeka, ni kruna kroz sva pokoljenja.

^27:25 Kosi travu da raste nova i sakupljaj sijeno s bregova.

^27:26 Vuna od ovaca bit će ti za odjeću, a jarce ćeš prodavati da kupiš zemlju.

^27:27 Imat ćeš dovoljno kozjeg mlijeka za hranu sebi i svojim ukućanima a također i svojim sluškinjama.

^28:1 Zli bježe i kad ih nitko ne progoni, a pravedni su hrabri kao lavovi.

^28:2 U buntovnoj zemlji mnogi se izmjenjuju na vlasti, ali pametan i sposoban vladar stabilnost donosi.

^28:3 Loš vladar, koji ugnjetava siromašne, kao jaka je kiša koja uništava usjeve.

^28:4 Oni koji ostavljaju zakon, hvale opake, a oni koji se drže zakona, protive im se.

^28:5 Zli ljudi ne razumiju pravdu, a oni koji poštuju BOGA, potpuno je razumiju.

^28:6 Bolje biti siromašan i pošten nego bogat i pokvaren.

^28:7 Pametan je sin koji se drži zakona, a koji se druži s raspuštenima, sramoti svog oca.

^28:8 Tko zgrće bogatstvo naplaćujući kamate, ono će pripasti drugome, koji pomaže siromašne.

^28:9 Kad se netko ogluši o zakon, i njegove molitve su mrske.

^28:10 Tko poštene zavodi na zlo, upast će u vlastitu zamku, a nedužni će proći dobro.

^28:11 Bogataš umišlja da je mudar, ali ga mudri siromah prozire.

^28:12 Kad su pravedni na vlasti, svi slave, a kad se zli uzdižu, ljudi se skrivaju.

^28:13 Tko skriva svoje grijehe, neće napredovati, a tko ih prizna i odbaci, milost nalazi.

^28:14 Blago čovjeku koji je uvijek na oprezu, a tvrdoglavac stalno upada u nevolju.

^28:15 Kao ričući lav ili gladan medvjed, zli je vladar siromašnom narodu.

^28:16 Vladar bez pameti otima od ljudi, a vladar koji mrzi nepošten dobitak dugo živi.

^28:17 Krivac za ubojstvo srlja u grob. Neka mu nitko ne pomaže.

^28:18 Tko živi pošteno, ima sigurnost, a pokvarenjak iznenada propada.

^28:19 Tko svoju zemlju obrađuje, imat će puno hrane, a tko se bavi tlapnjama, živjet će u siromaštvu.

^28:20 Vjerni će biti obilno blagoslovljeni, a tko želi brzo do bogatstva, ne gine mu kazna.

^28:21 Ne valja biti pristran na sudu, no neki se za komad kruha prodaju.

^28:22 Pohlepnik se želi brzo obogatiti, a ne zna da će ga snaći oskudica.

^28:23 Ispravi čovjeka, i poslije će ti biti zahvalniji nego onome tko mu laska.

^28:24 Tko otima od roditelja i govori da je to u redu, jednak je razbojniku.

^28:25 Pohlepnik samo izaziva svađe, a tko se pouzdaje u BOGA, napreduje.

^28:26 Ludo je vjerovati samo svojoj pameti jer — tko sluša mudre, izbjegava nevolje.

^28:27 Tko daje siromašnima, ništa mu ne manjka, a tko odvraća pogled, stižu ga prokletstva.

^28:28 Kad zli vladaju, ljudi se skrivaju, a kad zli propadnu, pravedni se podižu.

^29:1 Tko ostane tvrdoglav nakon mnogih opomena, odjednom će se slomiti i neće se oporaviti.

^29:2 Kad su pravedni na vlasti, narod se raduje, a kad zli vladaju, narod stenje.

^29:3 Dijete koje voli mudrost, ocu donosi radost. Tko se druži s bludnicama, svoj imetak rasipa.

^29:4 Kralj zemlju osnažuje pravdom, a oslabljuje je pohlepnim zahtjevima.

^29:5 Tko laska bližnjemu, postavlja mu klopku.

^29:6 Zli se ulove u vlastiti grijeh, a pravedni su slobodni i radosni.

^29:7 Pravedni brinu za prava siromašnih, a zli ne shvaćaju takvu brigu.

^29:8 Rugaoci stvaraju sukobe u gradu, a mudri smiruju srdžbu.

^29:9 Kad se mudar spori s budalom, budala se i ljuti i smije, ali ne postižu dogovor.

^29:10 Krvožedni mrze nedužne, a pravedni ih štite.

^29:11 Budala svoj bijes iskaljuje, a mudar ga tiho suspreže.

^29:12 Ako vladar sluša laži, svi njegovi službenici postanu zli.

^29:13 Siromašnima i tlačiteljima ovo je zajedničko: BOG je dao vid i jednima i drugima.

^29:14 Ako kralj pravedno sudi siromašnima, vladat će dugo vremena.

^29:15 Batina i opomena pružaju mudrost djetetu, a zanemareno dijete sramoti majku.

^29:16 Kad vladaju zli, vlada bezakonje, ali pravedni će njihovu propast gledati.

^29:17 Odgajaj svoju djecu stegom, pa će ti donijeti mir i radost.

^29:18 Kad nema vizije, ljudi se raspuste, ali blago onima koji se drže Božjih zakona.

^29:19 Sluga se ne popravlja samo riječima, jer, iako razumije, ne posluša.

^29:20 Jesi li sreo osobu brzu na jeziku? I za budalu ima više nade nego za nju.

^29:21 Tko razmazi slugu odmalena, poslije će mu biti nepokoran.

^29:22 Ljutit čovjek izaziva svađe i nagao čovjek puno griješi.

^29:23 Oholost ponizuje čovjeka, a tko je ponizan duhom, stječe čast.

^29:24 Tko pomaže lopovu, život si upropaštava; ni pod prijetnjom prokletstva ništa ne otkriva.

^29:25 Strah od ljudi je poput zamke, a tko se u BOGA pouzdaje, siguran je.

^29:26 Mnogi traže da ih sasluša vladar, ali odluka dolazi od BOGA.

^29:27 Pravednima su mrski nepravedni, a zlima su mrski čestiti.

^30:1 Ovo su riječi i poruka Agura, Jakeovog sina: Umoran sam, Bože, umoran i iscrpljen.

^30:2 Preglup sam da bih bio čovjek, nemam pameti kao drugi ljudi.

^30:3 Nisam stekao mudrost, nemam znanja o Svetom.

^30:4 Tko se popeo na nebo i sišao? Tko je uhvatio vjetar svojim rukama? Tko je u ogrtač sakupio more? Tko je postavio sve granice zemlje? Kako se zove i kako mu se zove sin? Znaš li to?

^30:5 Svaka Božja riječ je prokušano istinita. On štiti one koji se k njemu sklanjaju.

^30:6 Nemoj ništa dodavati njegovim riječima, da te ne prekori i prokaže lažljivcem.

^30:7 Dvoje te molim, Bože! Nemoj me odbiti prije nego što umrem.

^30:8 Ne daj da govorim lažne i prijevarne riječi. I ne daj da budem siromašan ni bogat. Samo mi daj dovoljno hrane.

^30:9 Kad bih imao previše, mogao bih se odreći tebe. Mogao bih reći: »Ma tko je BOG?« A kad bih bio siromašan, mogao bih krasti pa svom Bogu sramotu nanijeti.

^30:10 Nemoj klevetati slugu njegovom gospodaru, jer će te sluga prokleti pa ćeš ispaštati.

^30:11 Ima onih koji proklinju svoje očeve i ne blagoslivljaju svoje majke.

^30:12 Ima onih koji su čisti u svojim očima, a nisu se očistili od vlastite prljavštine.

^30:13 Ima onih koji su umišljeni i s visoka gledaju na druge.

^30:14 Ima onih koji su kao divlje životinje, kao da su im zubi mačevi, a očnjaci noževi, proždiru siromašne i potrebite, istrebljuju ih iz ljudskog roda, sa zemlje.

^30:15 Pohlepa ima dvije kćeri. Zovu se: Daj Mi i Daj Mi. Ima troje koje nikad nije sito, ustvari, četvero koje nikad ne kaže: »Dosta mi je!«

^30:16 To je svijet mrtvih, žena koja nema djece, suha zemlja žedna vode i vatra što ne prestaje.

^30:17 Onome tko se ocu ruga i majci ne pokorava, oči će mu iskljucati gavrani, pojest će ih mladi lešinari.

^30:18 Troje je čemu se čudim, ustvari, četvero ne razumijem:

^30:19 kako orao leti po nebu, kako zmija gmiže po stijeni, kako lađa nalazi put na pučini i put muškarca djevojci.

^30:20 Ovako se pretvara nevjerna žena: Najede se, obriše usta pa kaže: »Ništa loše nisam učinila.«

^30:21 Troje je od čega se zemlja trese, ustvari, četvero je što ne može podnijeti:

^30:22 kad sluga postane kralj, kad budala jede koliko hoće,

^30:23 kad se uda omražena žena i kad sluškinja zamijeni gospodaricu.

^30:24 Četvero je na zemlji što je malo, a vrlo mudro:

^30:25 Mravi su nejaka stvorenja, a još ljeti sakupe zalihe hrane.

^30:26 Jazavci su isto nejaki, a grade si dom na stijeni.

^30:27 Skakavci nemaju kralja, a kreću se kao vojska.

^30:28 Gušter se lako rukom ulovi, a nađe se i u kraljevskoj palači.

^30:29 Troje je što se kreće otmjeno, ustvari, četvero što hoda ponosno:

^30:30 lav, moćnik među zvijerima, koji ni pred čim ne uzmiče,

^30:31 pijetao što se šepuri, jarac koji stado predvodi i kralj koji vojsku vodi.

^30:32 Ako si se zbog ponosa bahatio, ili ako si zlonamjerno govorio, odmah da si ruku na usta stavio!

^30:33 Kad se mlati mlijeko, nastaje maslac, kad se udari nos, poteče krv, a kad se raspiri srdžba, nastaje tučnjava.

^31:1 Riječi Lemuela, kralja Mase. Pouke kojima ga je učila majka:

^31:2 Slušaj, sine moj! Slušaj, sine kojeg sam rodila! Slušaj, sine kojeg sam izmolila!

^31:3 Ne troši svoju snagu i život na žene, jer one upropaštavaju kraljeve.

^31:4 Nije za kraljeve, Lemuele, nije za njih da piju vino, nije za vladare da žude za pivom,

^31:5 jer u piću na zakon zaboravljaju i prava potlačenih zanemaruju.

^31:6 Daj pivo onom tko propada, daj vino ogorčenima.

^31:7 Neka piju da zaborave nevolje, da ne misle na svoje probleme.

^31:8 Govori za one koji ne mogu, bori se za prava svih bespomoćnih.

^31:9 Govori, donosi pravedne odluke, brani prava siromašnih i potrebitih.

^31:10 Tko može naći izvrsnu ženu? Ona vrijedi više od bisera.

^31:11 Muž se potpuno u nju pouzdaje i ništa mu ne nedostaje.

^31:12 Uvijek mu čini dobro, nikada zlo, svakog dana svog života.

^31:13 Vunu i lan nabavlja i voli raditi rukama.

^31:14 Poput trgovačke lađe, iz daleka hranu donosi.

^31:15 Još prije svanuća ustaje da spremi hranu za ukućane i sluškinjama odredi poslove.

^31:16 Dobro razmotri pa polje kupi, od svoje zarade vinograd sadi.

^31:17 Ozbiljno se prima posla i ojačava svoje ruke.

^31:18 Zna kad joj posao ide dobro pa ni noću ne gasi svjetlo.

^31:19 Rukama radi na preslici, prstima vreteno drži.

^31:20 Široke je ruke prema siromašnima i pruža ruku potrebitima.

^31:21 Kad sniježi, nije zabrinuta za ukućane jer imaju dovoljno tople odjeće.

^31:22 Za krevete izrađuje pokrivače, odjeća joj je od fine, skupe tkanine.

^31:23 Muž joj je poštovani vođa i sjedi među starješinama.

^31:24 Lanenu odjeću i pojaseve izrađuje pa ih trgovcima prodaje.

^31:25 Snažna je i poštovana osoba, ne boji se budućih dana.

^31:26 Govori s puno mudrosti, ljubazno druge poučava.

^31:27 Pazi na vladanje ukućana, ne prepušta se lijenosti.

^31:28 Djeca joj iskazuju čast, a muž je hvali i govori:

^31:29 »Mnoge su žene izvrsne, ali ti si od svih najbolja.«

^31:30 Ljupkost je varljiva, ljepota je prolazna, hvalu zaslužuje žena koja poštuje BOGA.

^31:31 Neka uživa plod svoga rada, neka je javno hvale za njezina djela.